Tokom XVIII veka počelo se razmišljati o proizvodnji veštačkih vlakana koja bi mogla zameniti prirodne sirovine i time rešiti problem nedostatka tekstilne industrije.

Krajem XIX veka pojavila se veštačka svila na bazi celuloze pod nazivom rejon (rayon).

Vlakna na bazi celuloze – veštačka svila

Prva veštačka svila je dobijena regeneracijom celuloze. Počela je da se proizvodi nakon Prvog svetskog rata. Celuloza dobijena iz drveta ili otpadaka pamuka hemijskim putem se pretvara u topljivi oblik pa se istiskuju duge niti koje se nakon ispredanja očvršćuju.

Rejon vlakna uključuju vlakna dobijena viskoznim procesom, kupramonium (cuprammonium) procesom i sada zastarelim procesima nitroceluloze i sapunskim acetatnim procesom.

Sledi kratak opis vlakana na bazi celuloze:

  • Bakrena vlakna (CUP),
  • Viskozna vlakna (CV),
  • Acetatna vlakna (CA).

1. Bakrena vlakna (CUP, cuprammonium rayon)

Ova vrsta vlakna se proizvodi taloženjem celuloze rastopljene u rastvoru bakar oksida u amonijaku.

Zbog skupe proizvodnje danas se retko nalazi na tržištu. Posebno su poznata bemberg i cupram vlakna.

2. Viskozna vlakna (CV) / veštačka svila / viskozni rejon (eng. viscouse rayon)

Viskoza je najšeća i jedna od prvih vrsta veštačke svile – rejona.
Dobija se iz celuloze i pamuka kroz viskozni proces.
Odlikuje se nizom dobrih svojstava, pa ima istaknuto mesto u industriji veštačkih tekstilnih proizvoda.
Viskozna vlakna se prave u mnogo različitih vrsta u zavisnosti od veličine, fizičkih karakteristika, jačine, produženja, sjaja, savitljivosti i sličnog.

Viskozna vlakna se koriste za:

  • Draperije,
  • Pokrivače za posteljinu,
  • Tapaciranje,
  • Ćebad,
  • Krpe za sudove,
  • Zavese,
  • Prostirke,
  • Industrijske proizvode,
  • Sportske majce,
  • Posteljinu,
  • I u mešavini sa drugim vlaknima da bi se povećala funkcionalnost i estetske vrednosti.

Proizvodnja viskoznih vlakana je jeftina i namenjena je širokoj potrošnji.

3. Acetatna vlakna (acetat) (CA)

Acetatna vlakna su vlakna koja se proizvode od celuloze na bazi pamuka ili drveta sa acetat anhidridom (lat. acetic anhydride), katalizatorima i acetonom. Vlakna acetata se lako recikliraju.

Karakteristike acetata su:

  • Omogućuje koži da diše,
  • Luksuznog je izgleda,
  • Brzo se suši,
  • Otporan je na gužvanje i skupljanje,
  • Može biti čvrst ili mekan u zavisnosti od namene,
  • Jeftina proizvodnja i namenjen je širokoj potrošnji.

Acetatstka vlakna (acetat) se koriste za:

  • Sportstu opremu,
  • Večernju odeću,
  • Žensko donje rublje,
  • Haljine,
  • Bluze,
  • Odore,
  • Kapute,
  • Postave,
  • Draperije,
  • Pokrivače za krevete,
  • Tapaciranje,
  • Trake,
  • Proizvode za filtraciju.

Vlakna na bazi sintetičkih polimera

Ova vlakna se pojavljuju posle onih na bazi celuloze. Za sirovinu imaju sintetičke polimere dobijene na petrohemiskoj osnovi ili iz proizvoda suve destilacije ugljenika.

Od sintetičkih vlakana najmasovnije se proizvode i upotrebljavaju:

  • Akrilna
  • Poli-propilenska vlakna,
  • Poli-esterska
  • Poli-amidna,
  • Aramidna vlakna
  • Elastanska i elastodienska vlakna i
  • Likra (Lycra).

Sintetička vlakna na tržište dolaze pod raznim nazivima, zavisno od sirovina, postupka dobijanja i zemlje proizvodnje.

Jednostavna su za održavanje zbog lakog pranja i sušenja, imaju ista svojstva u mokrom i suvom stanju i ne menjaju oblik pri pranju i korišćenju.

Otporna su na delovanje moljaca i mikroorganizama.

Imaju veću rastezljivost i otpornost na površinsko trošenje.

Glavni nedostaci su im:

  • osetljivost na povišene temperature,
  • nabijanje statickim elektricitetom,
  • manje su ugodni za nošenje u odnosu na prirodna vlakna.

1. Akrilna vlakna (PAN)

Akrilna vlakna su sintetička vlakna koja se prave od polimera (lat. Polyacrylonitrile). Da bi se zvala akrilnim, polimer mora da sadrži najmanje 85% acrylonitrile monomera. Dupont korporacija je prva napravila akrilna vlakna 1941. pod trgovačkim nazivom “Orlon”.

Svojstva akrila su:

  • Mala težina,
  • Mekoća,
  • Toplotna izolacija,
  • Lako se boji i ima odličnu postojanost boja,
  • Lako se vraća u prvobitni oblik (posle pakovanja),
  • Otporan je na skupljanje i nabore,
  • Otporan je na moljce, ulja i hemikalije i veoma je otporan na izloženost suncu.

Koriste se za izradu:

  •  
  • jakni,
  • šešira,
  • ručno šivenih prediva,
  • prostirki,
  • cirada i sl.

Takođe se koristi kao imitacija kašmirske vune.

Mane akrila su:

  • sklonost rasčupkanošću i ljuštenju,
  • Slabije izoluje od kašmira,
  • Mogućnost iritacije kože ljudi sa ekcemom.

Komercijalni nazivi za PAN vlakna su: Acrilan, Orlon, Dolan, Dralon, Leakril, Malon.

2. Poli-propilenska vlakna (PP)

Poli-propilenska vlakna se prave od polimera ili kopolimera propilena.

Karakteristike:

  • Imaju veliki broj prednosti u odnosu na poli-etilenska vlakna
  • Postiže kristalnost od 72-75% čime se dobija na čvrstini i elastičnosti,
  • Temperatura topljenja je 165 stepeni, što je nisko u poređenju sa najlonom ili poliesterom, ali je dovoljno za većinu primena u tekstilu,
  • Veoma je lak, tako da može da pluta,
  • Omogućava prekrivenost po jedinici težine veću nego bilo koje drugo vlakno,
  • Ima visoku otpornost na mehanička i hemijska oštećenja.

Korišćenje:

  • U industriji,
  • Za Tepihe,
  • Geotekstilna primena (Za pokrivanje asfalta, Isušivanje, Kontrola erozije, Ojačanje, Stabilizacija površine),
  • Oprema za pecanje,
  • Konopci,
  • Tkanina za filtraciju,
  • Torbe za pranje i farbanje,
  • Ćebad,
  • Rublje,
  • Fitilji za sveću,
  • Tapaciranje.

3. Poliesterska vlakna (PES)

Poliesterska vlakna su vlakna u koja se sastoje od najmanje 85% sintetičkih polimera. Polimer nastaje u reakciji etilen glikola i terephtalične kiseline ili njenih derivata.. Proizvodi se slično kao najlon.

Izrazito su otporna na gužvanje i njihova naročita sposobnost je zadržavanje trajnosti nabora.

Takva vlakna svojim izgledom i dodirom podsećaju na prirodnu svilu.

Imaju široku primenu u tekstilnoj industriji, posebno u kombinaciji s prirodnim vlaknima – pamukom i vunom.

Karakteristike:

  • Čvrstoća,
  • Otpornost na skupljanje i širenje,
  • Brzo se suše,
  • Otporna su na nabore i brazde,
  • Koristi se samostalno ili u mešavini,
  • Otporna su na kiseline i alkalije,
  • Otporna su na oksidacijska sredstva i
  • Otporna su na mikrobiološke uticaje.

Korišćenje:

  • Tkano i netkano pletivo,
  • Kabanice,
  • Žensko donje rublje,
  • Bluze,
  • U kombinaciji sa češljanom vunom,
  • Pokrivanje podova,
  • Konac za šivenje,
  • Za punjenje jakni, jastuka i vreća za spavanje.

Dolaze na tržište pod sledećim trgovačkim imenima: Terylen, Diolen, Dacron, Trevira, Terital, Tergal, Terlenka, Maklen, Vartilen.

4. Poli-amidna vlakna (PA)

Proizvodnja tih vlakana naglo se razvila zahvaljujući primeni u izradi ženskih čarapa.

Svojstva su im:

  • Visoka rastezna čvrstoća i elastičnost,
  • Postojanost prema gužvanju i prema hemijskim i mikrobiološkim uticajima.
  • Termička otpornost im je slabija nego kod drugih sintetičkih vlakana.

Komercijalni nazivi su: Najlon-6.6, Perlon, Enkalon, Lilion, Grilon.

5. Aramidna vlakna (AR)

Aramidna vlakna (AR) su tipovi poli-amidnih vlakana.

Svojstva su im:

  • Pojačana mehanička otpornost,
  • Povišena temperatura topljenja i
  • Viskoka otpornost na hemijske reagense.

Upotrebljavaju se u proizvodima od tekstila kod kojih se očekuju visoka zaštitna svojstva. Trgovački nazivi su im: Kevlin, Nomex, Twaron, Technora.

6. Elastanska i elastodienska vlakna

Elastanska i elastodienska vlakna mogu biti prirodnog (kaučuk) ili sintetičkog porekla.

Odlikuju se visokom sposobnošcu rastezanja – preko 200%.

U tekstilni proizvod se ugrađuju same ili kombinovane s drugim elestičnim vlaknima. Trgovački nazivi su im: Lastex, Lycra.

7. Likra (Lycra)

Likra je naziv za sintetičko elstično vlakno koje je prvi proizveo američki koncern Du Pont.

Na tržište dolazi i pod imenom spandex-vlakno.

Svojstva likre su:

  • Velika sposobnost rastezanja,
  • Mala težina,
  • Prozirnoost,
  • Lako upijanje vode,
  • Lakća održavanja (lako se pere, brzo suši i ne deformiše se na visokoj temperaturi.

Koristi se za onu tekstilnu robu kod koje se traži elastičnost, dobro prijanjanje uz telo bez gužvanja, visoka izdržljivost i dugi vek trajanja.

Likra se često meša s ostalim vlaknima.